U religijama je gladovanje poznato sredstvo za pročišćenje duha. Organizam tijekom posta najprije razgrađuje nepotrebne masne naslage, a proces starenja se usporava
Religija je oduvijek utjecala na način prehrane i diktirala što je vjernicima dopušteno, a što zabranjeno jesti i piti. U kršćanstvu, islamu, budizmu, judaizmu, hinduizmu i nekim afričkim religijama, gladovanje je poznato kao sredstvo pročišćenja duha i tijela te uspostavljanja bliskijeg odnosa s bogom.
Religije propisuju različite vrste posta i upravo o odabranoj metodi ovisi kako će post utjecati na tijelo. Kada mu je uskraćena hrana, tijelo se prilagođava na nizak unos energije i prvo troši zalihe glikogena (ugljikohidrat koji se nalazi u jetri i mišićima), a kada to potroši i ako gladovanje potraje, tijelo počinje razgrađivati vlastito tkivo. Organizam kao savršen mehanizam to čini tako da prvo razgradi nepotrebne masne naslage, a tek kasnije poseže za mišićnim tkivom.
Istraživanja provedena na živčanim stanicama laboratorijskih miševa navela su znanstvenike da zaključe da muške i ženske živčane stanice različito reagiraju na gladovanje. Muške živčane stanice brzo odumiru, a ženske se trude očuvati energiju i ostati žive. Istraživanja provedena na životinjama pokazala su i da smanjenje energetskog unosa usporava proces starenja i produljuje životni vijek. Eksperiment je potvrdio i da je došlo do smanjenja upala kada su ljudi unosili manje hrane, popravila im se krvna slika, a pretpostavlja se (još nije provedeno dovoljno istraživanja) da post ima pozitivan utjecaj i na smanjenje rizika od nastanka malignih bolesti kao i na njihovo liječenje.
Za sada se još ne mogu izvoditi konačni zaključci o dobrobiti posta na organizam, ali na temelju dosadašnjih saznanja može se zaključiti da je povremeni post i suzdržavanje od pretjerivanja u hrani u današnje vrijeme obilja i pretjerivanja dobrodošlo.
POST U ISLAMU
Post u islamu je obavezan i jedan od temelja vjere. Za vrijeme mjeseca Ramazana od vjernika se zahtjeva odricanje od hrane i pića (čak i vode), pušenja i spolnih odnosa od izlaska do zalaska sunca. Ako je netko za vrijeme Ramazana na putu ili je bolestan, može to nadoknaditi kada se oporavi. Oni koji ne mogu podnijeti post, mogu se otkupiti tako da nahrane jednog siromaha. Ako netko namjerno i bez opravdanog razloga prekrši post tijekom Ramazana, za iskupljenje mora postiti dva mjeseca, iz dana u dan. Ovaj post i iskupljenje za počinjeni prekršaj zove se kefaret.
Post može biti i zavjetni. Sastoji se u tome što se neko može zavjetovati da će postiti određen broj dana, ako mu se nešto dogodi ili ispuni neka želja. Čim se steknu uvjeti, tj. ispuni želja zbog koje je zavjet učinjen, odmah je dužan otpočeti post. Post kvari sve ono što ulazi na jedno od prirodnih šupljina ljudskoga tijela, pa uzimanje lijekova ili klistir također kvari post. Lijekovi koji se oralno uzimaju kvare post za razliku od injekcija koje ne kvare post jer u ljudski organizam prodiru nasilnim i neprirodnim putem.
Znanstveni časopis Annals of Nutrition and Metabolism navodi rezultate mjerenja razine lipida i homocisteina (čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti) tjedan dana prije Ramazana, 21. dan i 20 dana nakon Ramazana. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da povremeno gladovanje ima povoljan utjecaj na promatrane čimbenike rizike za pojavu kardiovaskularnih bolesti.
POST U KRŠĆANSTVU
U Bibliji se na tri mjesta spominje post i tu su ljudi postili po četrdeset dana. Prvi slučaj je kada je Mojsije primio Deset zapovjedi (Egzodus: 34-28), zatim kada je Elijah susreo Gospoda prije pomazanja Elishe (I Kraljevi 19-8) i treći slučaj za takav post je kada je Isus bio u pustinji i kada ga je Sotona iskušavao (Matej: 4-2).
Novi zavjet ne daje nikakve konkretne naputke kako postiti, ali Isus je svojim sljedbenicima dao uputstvo kako da izgledaju kada poste. Rekao im je da se umiju i stave ulje na glavu i lice kako ne bi izgledali jadno kao dvolične osobe koje namjerno iskrivljuju lice kako bi se vidjelo koliko pate pri postu. “Tako ljudima neće biti jasno da postite, već samo vašem Ocu, koji je nevidljiv; a Otac vaš koji vidi ono što je tajno urađeno, nagradit će vas“ (Matej: 6:16).
Post prije Uskrsa traje 40 dana po uzoru na Isusov post u pustinji i varira po sadržaju budući da nema jasnih propisa, a mnogi se uglavnom suzdržavaju od mesa, dok pri tom jedu ribu. U Bibliji se post smatra djelom žrtvovanja koje kršćane podsjeća na Boga, pa preko posta, trapljenjem tijela jačaju duh.
POST U JUDAIZMU
Prema Mojsijevom zakonu Yom Kippur (Dan iskupljenja) je jedini dan kada se mora postiti. Yom Kippur je najsvečaniji i najvažniji dan u kalendaru jer uključuje kajanje od grijeha počinjenih u prošloj godina te traženje oprosta. Toga dana Židovi poste 25 sati od zalaska Sunca prethodne noći sve do zalaska Sunca iduće noći.
Za vrijeme posta nije dozvoljeno raditi, imati seksualne odnose, kupati se, niti upotrebljavati kreme i nositi kožne cipele. Post počinje specijalnom večernjom službom, poznatom kao Kol Nidre, a preporučuje se da za vrijeme posta daje milostinja. Sinagoga je opunomoćena da odredi dan posta u slučaju kada nesreća pogodi narod, poput kuge, gladi ili zle odluke koju ponekada donese vladar.
POST U HINDUIZMU
U hinduizmu se posti kako bi duh nadjačao tijelo i kako bi se smanjila ljudska težnja prema materijalnom. Post je propisan u svim Ekadasi danima, a Ekadasi je sanskrtska riječ koja označava 11. dan lunarne druge nedjelje, dva puta u mjesecu (Bowker, 173).
U Vedskim spisima se preporučuje potpuni post bez pijenja vode. Svaka osoba od 9 do 90 godina, bez obzira na kastu, spol ili neku materijalnu osnovu, treba taj dan ispostiti kako bi duhovno napredovala. Oni koji ne mogu u potpunosti izdržati post, mogu slijediti Ekadashi jedući hranu jednom dnevno i to popodne ili na večer. Predani vjernici tijekom dana poste, a noći provode budni u molitvi i meditaciji. Vjeruju da post briše sve grijehe i pročišćuje misli.
Dodaj Komentar