‘Život nije bitka, već igra’, kaže Florence Scovel Shinn, američka umjetnica i ilustratorica knjiga, koja je u svojim srednjim godinama postala duhovna učiteljica i metafizička spisateljica.
Shinn je najpoznatija po svojoj prvoj knjizi ‘Igra života i kako ju igrati’, a iako su nakon nje uslijedila neka druga odlična djela, spomenuta knjiga predstavlja sukus njezinog razmišljanja. Ova je knjiga ujedno fantastičan priručnik za život, a već 1925. kada je izdana, mnogi su ljudi tvrdili da ih je duboko promijenila i učinila im život znatno boljim.
Od tada ova bezvremenska knjiga cirkulira svijetom i to bez ikakvih sredstava promocije, već samo pukom usmenom preporukom. Tako nam je danas dostupna i u obliku audio knjige na YouTubeu, a sažet ćemo i njezine najbitnije dijelove u tekstu koji slijedi.
Nismo slijepi promatrači svoje sudbine
Pomno pratite i primjenjujte Florencine savjete te se sami uvjerite da je ovo jedna od onih knjiga koja će vam transformirati život.
Sada nam je ovakvo štivo potrebno više nego ikad jer nam ukazuje da nismo slijepi promatrači svoje sudbine, već kreatori iste. Naime, Shinn u knjizi iznosi da neznanje ili nepažnja s primjenom različitih zakona metafizike mogu dovesti do neželjenih životnih događaja.
Primjerice, nismo ni svjesni da samo uporaba nekih riječi pa makar i u šali, poput ‘bolesti’ ili ‘siromaštva’, može dovesti do upravo takvih životnih situacija. No, jednako tako možemo kreirati ne samo željene događaje, nego i raj na zemlji, već sada i ovdje, odnosno kako se Shinn izrazila ‘zdravlje, sreću, imovinski status i savršen način samoizražavanja’.
Zdravlje, sreća, imovinski status i savršen način samoizražavanja pripadaju nam
‘Ova četiri aspekta zagarantirana su nam od samog Boga i pripadaju nam božanskim pravom, odnosno zakonom, no svojim ograničavajućim načinom gledanja sami sebi oduzimamo priliku da budemo zdravi, sretni, voljeni i financijski osigurani te da u konačnici živimo život za koji smo poslani na Zemlju da ga živimo’, tvrdi Shinn.
Zato u prvom poglavlju knjige Shinn kaže: ‘Život nije bitka, već igra, no ova se igra ne može igrati uspješno bez znanja duhovnog zakona.
U Bibliji, i Stari i Novi zavjet govore o ovoj igri na prekrasno jasan način. Onaj koji pruži mržnju, dobit će mržnju zauzvrat, onaj koji pruži ljubav, dobit će ljubav zauzvrat, onaj koji kritizira, bit će kritiziran, onaj koji laže, bit će mu slagano, onaj koji prevari, bit će prevaren i tako dalje’.
Sve o čemu mnogo razmišljamo privlačimo
Nadalje, Shinn ističe kako će sve o čemu čovjek razmišlja kad tad biti materijalizirano.
‘Znam čovjeka koji se bojao jedne bolesti. Bila je to rijetka bolest, koju je bilo gotovo nemoguće dobiti. Ali on je uporno tvrdio da će ju dobiti te je neprestano čitao o njoj, sve dok se jedan dan uistinu nije manifestirala u njegovom tijelu.
Na posljetku je umro, ali ne kao žrtva bolesti, već iskrivljene mašte’, priča Shinn koja kroz djelo objašnjava da sve o čemu mnogo razmišljamo, bilo da to želimo ili ne želimo, privlačimo.
Maštu zovu škarama uma
‘Mi moramo trenirati svoj mozak da misli lijepo i da vidi lijepe slike jer time stvaramo ljepotu oko sebe i ostvarujemo svaku snažnu želju svog srca, odnosno zdravlje, bogatstvo, prijateljstvo, ljubav i savršenu formu samoizražavanja’, objašnjava Shinn te nastavlja:
‘Maštu zovu škarama uma.Svaki dan čovjek izrezuje slike u svom umu i susreće se s tim slikama ispred sebe u svom životu. Kako bi uspješno istrenirao svoju maštu, čovjek mora poznavati svoj um. Uostalom, i Grci su govorili: Upoznaj samoga sebe’.
Upoznaj samog sebe
Upoznati sebe između ostalog značiti biti svjestan svog svjesnog uma (onog koji čini 5% naše svijesti), nesvjesnog (onog koji čini 95% naše svijesti) i onog supersvjesnog (našeg višeg ja), misli Shinn te kaže da se ove nijanse uma, bez pravilnih uputa, mogu ponašati poput struje. Dakle, mogu biti iskorištene za dobro ili za loše.
Struja tako radi ono što joj se kaže bez da iznosi svoje zaključke, a mi smo ti koji odlučujemo hoćemo li iskoristiti struju kako bi primjerice upalili svjetlo ili pećnicu i napravili kolač ili nekog poslali na električnu stolicu.
‘Sve što čovjek duboko osjeća ili što jasno vidi impresionira podsvijest, a podsvijest kreira situacije u kojima se nalazimo’, objašnjava Shinn i daje primjer žene koja je još kao dijete govorila da će biti udovica. Uvijek je nosila crnu odjeću i dugačak crni veo, a ljudima je to čak bilo smiješno. Udala se za muškarca kojeg je jako voljela, no on se naglo razbolio te je umro. Nakon toga je godinama nosila crnu odjeću i veo.
‘Slika udovice impresionirala je podsvjesni um, a on je s vremenom reagirao, bez obzira na to kako je ona htjela da se situacija na kraju dogodi’, objašnjava Shinn.
Svjesni um vidi ono što želi
Shinn također naglašava: ‘Svjesni um se naziva karnalnim umom ili umom smrtnika. On vidi samo ono što mu se čini da vidi. On vidi bolest, nesreću, katastrofu, siromaštvo, ograničenja svih vrsta i time impresionira podsvijest.
Supersvjesni um je božanski um koji se nalazi u svakom od nas i izvor je savršenih ideja. U njemu se nalazi savršen uzorak prema kojem bi trebali živjeti, odnosno božanski dizajn naših života, o kojem je govorio i Platon’.
Za svaku je osobu predodređen njegov ili njezin božanski dizajn
S obzirom na to da je za svaku osobu predodređen njegov ili njezin božanski dizajn, za svaku osobu postoji mjesto koje ona treba popuniti i na čije mjesto nitko drugi ne može doći. Postoji nešto za što ste samo vi stvoreni i što morate učiniti, a u supersvjesnom umu se nalazi savršena slika toga.
Ta slika zabljesne tu i tamo, no obično ju definiramo kao neodrživ ideal, nešto predobro da bi bilo istinito, a u biti, u realnosti, to su čovjekova prava sudbina i odredište.
‘Beskonačna inteligencija daje nam bljeskove te slike, no mnogi ljudi ignoriraju svoju sudbinu i trude se zadržati stvari i situacije koje im ne pripadaju te time srljaju u propast i nezadovoljstvo’, kaže Shinn.
Zakon zamjene
Shinn iznosi i ovaj primjer:
‘Primjerice, došla mi je jedna žena koja me zamolila da izgovorim božansku riječ kako bi se udala za muškarca u kojeg je bila jako zaljubljena. Zvala ga je AB. Rekla sam joj da bi ovo bila povreda duhovnog zakona, ali da ću izreći riječ za pravog muškarca, za njezin božanski odabir, za muškarca koji joj pripada po božjem pravu. Dodala sam: “Ako je AB pravi muškarac za tebe, ne možeš ga izgubiti, a ako nije, dobit ćeš njegov ekvivalent – muškarca jednake vrijednosti”.
Viđala je AB-a često, no njihovo prijateljstvo nije napredovalo. Jedne večeri me nazvala i rekla mi: “Znaš, AB nije dobar prema meni u zadnje vrijeme”. “Možda on nije božanski odabir”, odgovorila sam. “Drugi muškarac bi mogao biti pravi”.
Ubrzo nakon toga, upoznala je drugog muškarca koji se iz prve zaljubio u nju te je rekao da je ona njegov ideal. Zapravo, rekao joj je sve stvari koje je priželjkivala da joj AB kaže. Bilo joj je to neobično, no ubrzo mu je uzvratila osjećaje te je potpuno zaboravila na AB-a’.
Prethodno navedena situacija jasno pokazuje zakon zamjene. U umu žene prava ideja bila je zamijenjena krivom. Baš zato što je dopustila da se stvari odviju svojim tokom, krivu je ideju zamijenila ona prava.
Stoga nije bila potrebna nikakva žrtva ili odricanje. Mnogi ljudi donesu sreću ili nesreću u svoj život kroz riječi koje idealiziraju.
O Florence Scovel Shinn:
Florence Scovel Shinn (24. rujna 1871. Camden, New Jersey – 17. listopada 1940.) bila je istaknuta članica pokreta ‘Nove misli’. Riječ je pokretu koji je osnovao Phineas Parkhurst Quimby 1838. u Bostonu, s otkrićem da je tjelesno iscjeljenje moguće snagom uma i duhovnom svjesnošću. Daljnjom primjenom, praktikanti su uvidjeli da se povišenom sviješću mogu iscijeliti negativne okolnosti i uvjeti osobnog života, primjerice nedostatak novca, problemi u vezama s drugim ljudima i slično.
Shinn je pohađala Pennsylvania Academy of Fine Arts, gdje je upoznala svog budućeg supruga, umjetnika Everetta Shinna (1876–1953). Nakon vjenčanja preselili su se u garsonijeru u New Yorku. Everett je sagradio kazalište u susjedstvu i napisao tri predstave u kojima je Florence igrala vodeću ulogu. Par se razveo 1912. Florence je radila kao ilustratorica početkom 1900-ih. Ilustrirala je beletristiku u slavnom Harper’s Bazaaru i drugim časopisima, kao i popularne romane u to vrijeme.
Dodaj Komentar