Osobni razvoj

Praktični savjeti za lucidno sanjanje

 Gladson Xavier, via Pexels

Uz vježbe usvojite vještinu lucidnog sanjanja

Stephen LaBerge, utemeljitelj Instituta Lucidnosti na sveučilištu Stanford, navodi da su nam kako bi smo uspješno lucidno sanjanje neophodna tri preduvjeta:

1. Želja, odnosno prikladna motivacija. Ne mora vam učenje lucidnog sanjanja biti najvažnija stvar na svijetu ali određeni stupanj motivacije morate imati. Ponekad je za prvi lucidan san potrebno vježbati i više mjeseci. Svakodnevna usmjerenost na cilj, vođenje dnevnika sanjanja i promišljanje o snovima zahtjevan je posao.
2. Dosljedno provođenje svih vježbi uključujući test realnosti i kreiranje unutarnjih dijalog povezanih s elementima sna.
3. Izvrsno pamćenje snova.

Dnevnik sanjanja

Osnovni preduvjet pamćenju snova je dovoljno spavanja. Ako smo odmoreni, lakše nam je fokusirati se na prisjećanje sadržaja sna. Ponekad je potrebno i tijekom noći zabilježiti san. Imajte bilježnicu i olovku pokraj kreveta. Ako nemate snage zapisati san u cijelosti, zapišite ključne riječi koje će vam ujutro biti podsjetnik. Sadržaj sna možete snimiti i na diktafon te ga ujutro zapisati.

Ako se i ne sjećate sna u cijelosti, zapišite dijelove ili detalje kojih se sjetite. Od velike je pomoći i da se prije padanja u san podsjetimo na to da se želimo sjetiti sna. Nastojte da vam je prva misao nakon buđenja i prije nego što ste otvorili oči vezana uz sadržaj snova. Ostanite u položaju u kojem ste se probudili i ponovite san u mislima. Budite svjesni toga kako se osjećate i što mislite odnosno svega što ste ‘donijeli’ iz svijeta snova u budno stanje.

Da biste ojačali svjesni kontakt sa snovima, možete prije spavanja čitati dnevnik snova. Isto kao i u budnosti, tako i u snovima imamo poseban stil ponašanja i doživljavanja, a prepoznavanje tog stila pomaže svjesnom prepoznavanju sna te nas dublje povezuje s nesvjesnim u nama.

Razvoju pamćenja snova pomoći će i uočavanje različitosti u načinu na koji se osjećamo u snu i načinu na koji se osjećamo u budnom stanju. Svjesno uspostavite namjeru da ćete u snu prepoznati znakove sna. Ako prije spavanja uspostavite namjeru da se probudite u određeno vrijeme, to će se tako i desiti. Isto pravilo vrijedi i za prepoznavanje znakova sna, a razlikujemo dvije vrste. Jedni su očiti, mogući samo u snu – primjerice, letimo ili hodamo po vodi. Drugi su manje očiti zato što sadrže elemente koji su nevjerojatni ali ipak mogući, no česti su i tipični za snove. Primjerice, susreti sa slavnim osobama ili pronalaženje novaca po cesti. Ako se i ne sjetite da spavate nakon što ste uočili znakove sna, prepoznavanje će vam pomoći da ga zapamtite.

Test realnosti ruskog znanstvenika

Da biste se uspješno probudili u snu i započeli lucidno sanjanje, možete se poslužiti metodom ruskog znanstvenika Vadima Zelanda. Preporučuje da se tijekom dana barem deset puta zapitamo: “Događa li se ovo uistinu ili sanjam?” Uporno ponavljanje ovog pitanja dovodi do trenutka u kojem ga postavljamo u snu i shvatimo da sanjamo. Ova metoda se naziva testom realnosti. Iduće pitanje koje je dobro postaviti je: “Kako bi ovo izgledalo da sanjam?” Problem s ovom efikasnom metodom je nedosljednost u vježbanju. Postavite podsjetnike koji će osigurati svakodnevno ponavljanje pitanja.

Senojanske vježbe za lucidno sanjanje

Senoji su skupina autohtonih plemena koja žive u džunglama Malezije. Ne znaju što je kriminal i ne obolijevaju od duševnih bolesti, a posebnu pažnju posvećuju snovima. Djecu od najranije dobi potiču na svjesno, odnosno lucidno sanjanje.

Primjerice, ako dijete sanja susret s opasnom životinjom, bit će potaknuto da u idućem snu takvog sadržaja uspostavi otvoreni kontakt sa životinjom. U budnom svijetu divlje životinje predstavljaju realnu opasnost, a opasne su i u snovima ako su dio noćne more. No susret s opasnom životinjom može simbolično predstavljati ljude s kojima smo u kontaktu, komplekse, potisnute povrede ili strahove. Suočavanje u snu utječe na prevladavanje u budnom stanju.

Kako je u snovima sve moguće, tako su i naše mogućnosti suprotstavljanja moguće, čak i u slučajevima u kojima se radi o suočavanju s nevjerojatno opasnim neprijateljima. Kad iz neugodnog sna ‘pobjegnemo’ na javu, u nama ostaje potisnuta tjeskoba, strah ili problem i zato ostajemo s nerazriješenim unutarnjim sukobom, kao i s negativnim osjećajima. Ako je primarna funkcija sna regeneracija i ako je suočavanje s nelagodom u snu pokušaj nesvjesnog da nam ukaže na potisnut problem, onda je lucidnost u snu prilika za iscjeljenje.

U duhu ovakvog pristupa snu govori i Robert Waggoner, autor knjige Lucid Dreaming. I njegova je preporuka da se opasnom biću u snu obratimo te da mu postavimo pitanje: “Tko si ti?”, “Zašto si ovdje?” ili “Što mi želiš poručiti?”. Naravno, pri ovakvoj komunikaciji moramo biti svjesni toga da sanjamo. Kad se i probudimo u snu, moguće je da ubrzo dublje zaspimo stoga je važno održavati svijest o tome da smo u snu. Ako se i probudimo u snu, ali ubrzo dublje zaspimo i zaboravimo da sanjamo, susret s neprijateljskom pojavom može biti doživljena kao neprevladiva opasnost.

Nakon buđenja iz prijetećeg sna, u kojem nismo bili svjesni toga da sanjamo, potrebno je u budnom stanju, u mislima, uspostaviti dijalog s neprijateljskom pojavom iz sna. U psihoanalizu sna Jung uvodi termin “Sjenke“, ona predstavlja potisnuti, tamni dio naše osobnosti. Pretpostavka je da smo u prijetećim snovima u kontaktu s potisnutim dijelovima nas samih. Nesvjesni um nas preko simbola sna pokušava suočiti, iscijeliti ili usmjeriti. Promišljajući o sadržaju sna pokušajte dokučiti poruku sna. Zamislite se svjesno u sadržaju sna i u mašti se postavite na način na koji bi željeli da se san odvija. Svaki san dovedite do povoljnog završetka, ako vam to nije uspjelo u snu, učinite to u budnom stanju, u mašti. Ako imate sugovornika, razgovarajte o svojim i njegovim snovima.

Pročitajte više:

Dodaj Komentar

Kliknite ovdje da biste objavili komentar