Korizmena jela za vrijeme kada se tijelo obnavlja, a duh uzdiže

pvproductions – www.freepik.com

Korizma je u narodu vrijeme pročišćavanja i uzdržavanja od obilja, kako bi se dobilo više Božje milosti. Pomoću posta uzdižemo duhovno. Ne jača se samo čovjekovo tijelo, nego živne i duh,

ističe velečasni Milan Juranić

Integralni žganci, repa, grah, hajdinska kaša, juha od koprive ili salata od maslačka i medvjeđeg luka, jela su koja velečasni Milan Juranić gotovo svakodnevno jede. No ta naizgled “sirotinjska” jela prava su hrana za isposnike koji će tijelo, ali i duh čistiti kroz četrdesetodnevni post. Katolici ga provode od Pepelnice (Čiste srijede) koja je ove godine pala na 2. ožujka do Velike subote (16. travnja), odnosno dan prije Uskrsa.

– Korizmeni jelovnik nekad davno bio je uistinu skroman i pun cjelovitih namirnica koje ljudi danas ponovo vraćaju u prehranu. Sve se to poklapalo s potrošenim zalihama hrane tijekom zimskog razdoblja. Iscrpljene su bile smočnice, ponestalo je mesa od kolinja, osim šunke koja se morala čuvati za Uskrs. Perad je bila prorijeđena, a ostalo bi još malo krumpira, zelja, brašna, sušenog voća, a bilo je i mlijeka – sasvim dovoljno za slaganje jednostavnog jelovnika – veli vlč. Juranić. Ostalo je i malo suhog graha koji se trebao pokuhati, a palenta je uz domaće mlijeko i sir često bila glavni obrok. Od brašna se pekao kruh, ali integralni, s puno zrnja.

SPREMNOST NA ŽRTVU I ODRICANJE

Postiti znači najesti se jednom do sita u danu, a ne mrsiti znači ne jesti meso. Obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi. Naglasak je na umjerenosti u hrani, odnosno dragovoljnom gladovanju.

– Samo se nedjeljom kuhalo meso. Napravila bi se govedska juha, ili govedina s umakom od luka i rajčice uz kuhani krumpir. Bila su to soparna (posna) jela, uglavnom “na žlicu” poput variva od zelja s bučinim sjemenkama ili repe, naravno bez mesa. Kuhale su se i tarana, kaše, leća. Nije se odricalo slatkoga, ako se tako tadašnji slatkiši mogu i nazvati. Budući da šećera nije bilo, sladilo se medom, a pravili su se rezanci s orehima ili makom buhtlice ili proja s malo pekmeza ako ga je ostalo u ostavi – priča vlč. Juranić koji zapravo rijetko jede meso, a u korizmi uopće ne.

Do uskrsne blagdanske trpeze je vrijeme koje će mnogi iskoristiti da se odreknu nečeg omiljenog što se nalazi na svakodnevnom jelovniku poput čokolade i ostalih slatkiša, alkohola, mesnih prerađevina, sendviča, majoneze, jake hrane. Nekad se postilo i od jaja, sira, masla, mlijeka, čak i kolača s mlijekom i jajima…

– Vrijeme korizme bi se i tako trebalo koristi kao vrijeme idealno za laganu prehranu, najpogodniji trenutak za predah od teške hrane bogate ne samo masnoćom, nego aditivima i konzervansima te skidanje viška kilograma nagomilanih tijekom zime, ali to mnoge nije spriječilo za posezanjem kalorične hrane – kaže velečasni Juranić. Dodaje da je crkvena godina zapravo bila okvir zdravog načina života.

KORIZMA ILI ČETRDESETNICA

Pokornička priprava početkom 3. stoljeća za Uskrs je trajala od jednog ili dva tjedna da bi već u idućem stoljeću trajala četrdeset dana, po kojima je i dobila naziv – korizma. Od 6. stoljeća korizma započinje na Pepelnicu, tako da se povećala na 44 dana.

– Post ima svoj smisao jer se nekad živjelo u skladu s prirodom. Zimi se i tako cijelu zimu sjedi u kući, tu su i veliki blagdani, no onda dolazi post, i čišćenje tijela, pa se tijelo zatim, do Uskrsa nadalje jača uz svježu, mladu hranu, šunkicu, jaja, mladi luk, kako bi takva hrana dala ljudima snagu da rade cijelo proljeće i ljeto u polju sve one teške poslove poput košnje, oranja, kopanja… Tijelo se tako obnavljalo. Svi Sveti su zapravo bili slavlje u obilju, kada je godina bila dobra – i tako se zatvarao krug – objašnjava nam velečasni Milan Juranić.

Čini se kako smo po savjete u korizmi stigli na pravu adresu. Osim što se bavi kiparstvom i slikarstvom, skuplja i ljekovito bilje i savjetuje župljane Zagorskog sela već na granici sa Slovenijom i šire o zdravoj i umjerenoj prehrani, svemu ćemo bismo trebali težiti i ostalih dana, ne samo u onim isposničkim. Međutim, govori, ljudi su post počeli prihvaćati iz krivih razloga. Mnogi kažu: “Šta ću ja postiti, nisam grešan”, no Juranić im govori da se posti prvenstveno da biste održali zdravlje.

– Uvijek možete nešto za svoje zdravlje napraviti, prestati pušiti, piti alkohol, i pročistiti organizam od otrova – napominje velečasni koji je na temu korizme surađivao i s Etnografskim muzejem u Zagrebu.

Zato su za post i čišćenje organizma odlične biljke, mladi saveznici prirode, koji dolaze s proljećem, a to su maslačak, radič, jaglac, ljubičica, i medvjeđi luk, sve odreda biljke koje odlično pročišćavaju organizam. Primjerice, alin iz medvjeđeg luka čisti krvne žile u mozgu, pa čovjek bolje pamti. Malačak djeluje na gušteraču, i šećer se smiruje.

Nekad se postilo zbog neimaštine, ali i vjerskih uvjerenja, a danas više iz zdravstvenih razloga. Ne postoji propisana korizmena kuharica, već prvenstveno crkveni zakoni koji vrijede. Oni su se kroz vrijeme mijenjali, pa je tako post nekad trajao do uskrsnog jutra, a cijela je korizma bila bazirana samo na vegetarijanskoj prehrani, s puno povrća i žitarica. U Čistu srijedu i Veliki petak prakticirali su se, kao i danas, i post i nemrs, a na korizmeni petak, i svaki ostali petak samo nemrs. Danas je značenje korizmenog razdoblja malo ublaženo te se tih dana samo odriče mesa. Neki su u prošlosti pak na postu bili cijeli korizmeni tjedan pred Uskrs.

– Danas post znači jedan veliki obrok u danu do sitosti, i dva puta nešto prizalogajiti. Post po definiciji obavezuje sve zdrave ljude, kršćane, od 21. do 60. godine, a nemrs od 14. godine na dalje – objašnjava nam Juranić.

KORIZMENA JELA

KISELA REPA NA ČUŠPAJZ PREMA RECEPTU VLČ. JURANIĆA

Nabavite domaću kiselu repu jer kupljena uglavnom ima miris. Ako je jače kisela, isperite je pod vodom. Repu kuhajte dok malo ne omekša, a to zna i potrajati. Na ulju prodinstajte crveni luk, a zatim dodajte kuhanu repu, te kuhani grah, ječmenu kašu, slanutak ili zobene pahuljice (po želji). Posolite i dodajte nasjeckani ili zgnječeni češnjak, papar i malo ljute paprike, te malo curryja. Ako želite da je gušće, posipajte malo pšeničnog brašna. Da bi se neutralizirao onaj karakteristični kiselkasti okus repe, može se staviti kratko prokuhanih mladih, sitno nasjeckanih kopriva.

MIJEŠANA PROLJETNA SALATA I KUHANA JAJA (VLČ. JURANIĆ)

• Maslačak (radič), 1/3 medvjeđeg luka, nešto jaglaca, bučino ulje, jabučni ocat, sol, kuhana jaja
• Maslačak sitno izrežite jer je ukusniji, a posebno kad se bere s korijenom koji ima puno inulina pa je dobar za šećeraše, ali i regulaciju želučane kiseline. Poslužite uz kuhana jaja.

VARIVO S HELJDOM

• 15 dag heljde, 4 žlice ulja, 3 srednje mrkve, 40 dag krumpira, 2 žlice brašna, peršinov list, lovorov list, slatka crvena paprika, sol, papar
• Heljdu prokuhajte, operite i namočite u toploj vodi. Na ulju pržite izrezanu mrkvu i krumpir, pospite ljevenom crvenom paprikom, pobrašnite i zalijte s 1,5 l hladne vode. Kad juha zavrije, dodajte namočenu i ocijeđenu heljdu. Kuhajte na laganoj vatri, dok se svi sastojci ne skuhaju. Možete dodati i žlicu octa, ako želite da varivo bude kiselkastije.

BAKLAVA OD ROGAČA

• 60 dag tankog tijesta za savijače (bez jaja), 25 dag mljevenog rogača, 10 dag grožđica, ulje; za sirup: 20 dag šećera, vanilin šećer, limun, 2 dl vode Protvan dobro nauljite, pa stavite dvije kore na dno.
• Poprskajte mlakom vodom i uljem pa pospite mljevenim rogačem i grožđicama. Nastavite sa slaganjem kora dok ne potrošite sve sastojke. Zadnje dvije kore neka budu bez nadjeva, tek poprskane uljem i vodom. Narežite ju oštrim nožem na kocke ili trokute, prelijte uljem i pecite na 180°C pola sata. Prelijte sirupom koji ste prethodno skuhali i ostavite neka odstoji barem sat vremena.

NEOBIČAN HUMUS S CIKLOM

• 400 g kuhane cikle, 2 žlice maslinovog ulja, 2 žlice sezama, 2 češnja češnjaka, šaka svježeg peršina, 2 žlice limunova soka
• Na žlici maslinova ulja lagano prepecite sezam, ali samo da se zagrije, ne posmeđi. Češnjak i peršin narežite na sitno, a ciklu na kockice. Limun iscijedite. U sjeckalicu ubacite sve: ciklu, peršin, češnjak, maslinovo ulje, sezam i malo soli. Blendajte dok se sve ne pretvori u kremastu smjesu. Prije serviranja držite u hladnjaku.