
Od početka studenog traju tri najmračnija mjeseca, a vrhunac tame nastupa u prosincu i prvom dijelu siječnja. Osim što su dani kratki, vrijeme je ružno i sve je manje sunčanih sati. U ovom stravičnom razdoblju mulja, magle i mraka pusta priroda ne daje znakove života i tjera jezu u kosti. Tama, hladnoća i oborine obeshrabruju ljude od izlaska iz kuće, čime sebi uskraćuju ono malo preostalog danjeg svjetla. Daleko je 2. veljače, kad Indijanci slave Sviščev dan u slavu svršetka najmračnijeg dijela godine. Ako vam se ovaj opis doima sumorno, u pravu ste.
Kasna jesen i rana zima vrijeme su kada caruje sezonski afektivni poremećaj, u narodu poznat kao zimska depresija.
Ona je razlog zbog kojeg je zima toliko omražena. Ako vas je ona zahvatila, osjećate se potišteno, tjeskobno i bezvoljno. Patite od nedostatka energije, nemate volje za druženje, slabije se koncentrirate i manje ste motivirani za aktivnosti koje su vas ranije zanimale. Sanjivi ste kroz dan, žudite za hranom bogatom ugljikohidratima i debljate se.
Za razliku od depresije izazvane stresom, ova je uzrokovana klimatskim uvjetima koji vladaju u mračnom razdoblju godine.
Zbog manjka danjeg svjetla i slabijeg kretanja, fiziološki se procesi u središnjem živčanom sustavu usporavaju i uzrokuju pad raspoloženja, energije, libida i imuniteta.
Kao i kod drugih psihijatrijskih stanja, genetika igra ulogu i kod zimske depresije pa su neki ljudi osjetljiviji od drugih na pogoršane klimatske uvjete. I stres može povećati ranjivost na zimsku depresiju. Ružno vrijeme u sprezi sa stresnim okolnostima najgori je neprijatelj duševnog zdravlja.
U nastanku zimske depresije sudjeluje nekoliko faktora usko povezanih s mrakom
Pokvaren biološki sat
Manjak danjeg svjetla remeti cirkadijski ritam, unutrašnji sat koji navodi na pravilnu izmjenu budnosti i sna. Poremećaj cirkadijskog ritma može dovesti do depresije.
Manjak vitamina D
Vitamin D je važan za mnoge organe, uključujući mozak. Naš ga organizam proizvodi kad je koža izložena sunčevom zračenju, no sada zbog kraćih dana i češćeg boravka u zatvorenom trpimo manjak ovog vitamina.
Pad serotonina
Produženi mrak osjetljivijim pojedincima uzrokuje pad serotonina, što može potaknuti depresiju. Serotonin je jedan od neuroprijenosnika za koje medicina vjeruje da su bitni za duševno blagostanje.
Bujanje melatonina
Melatonin je hormon koji uzrokuje pospanost, a proizvodi ga žlijezda epifiza kad svjetlo ne dopire do očnog živca. Budući da u ovo vrijeme prevladava mrak, epifiza luči više melatonina, što nas čini pospanijima i tromijima.

Depresije je najviše u Sjevernoj Europi
U našem podneblju oko 15 posto ljudi pati od zimskog pada raspoloženja, energije i imuniteta. Tri su četvrtine oboljelih žene. Najizloženiji su stanovnici sjeverne Europe.
Vreba iz tame
Zlokobnu ulogu mraka u nastanku zimske depresije rasvijetlili su genetičari, otkrivši genetsku mutaciju koja ograničava pristup svjetla u oči.
– Otkrili smo gen koji uzrokuje nedostatak fotopigmenta melanopsina, važnog za prenošenje svjetlosnih impulsa u mozak. Ljudima s mutiranim genom potrebno je više svjetla da bi mozak normalno funkcionirao, rekao je prof. Ignacio Provencio, voditelj istraživačke ekipe s Virdžinijskog sveučilišta u SAD.
Mirisna ulja popravljaju raspoloženje
Protiv depresije pomažu esencijalna ulja lavande, geranija, jasmina, naranče, mandarine, limuna, grejpa i bergamota. Koristite ih u mirisnoj lampi ili raspršivaču. Podignite raspoloženje i čajem od gospine trave.
Kretanje je imperativ
U ovo doba godine kretanje je važnije nego ikad, jer ono je sjajan antidepresiv. Što se više krećete, to ćete biti otporniji na bolna psihička stanja, jer tjelesni napori potiču lučenje hormona ugode endorfina i enkefalina. Ako je vrijeme nepogodno za šetnju, vježbajte kod kuće ili u teretani. Osim povećanog duševnog blagostanja koje će vam pružiti, kretanje će van donijeti čvršći i krepkiji san i pomoći vam da kontrolirate težinu.
Filter na očima
– Tko ima dva primjerka mutiranog gena, pet je puta ranjiviji na sezonski afektivni poremećaj od onog tko ima samo jedan takav gen, dodao je. Nedostatak melanopsina otežava svjetlu prolazak kroz oči do mozga. Onome tko ima normalnu količinu ovog pigmenta, dovoljno je i malo danjeg svjetla, dok su oni s genetskom mutacijom podložniji zimskoj depresiji. U proljeće i ljeto, nedostatak melanopsina ne igra ulogu, jer je danjeg svjetla u izobilju.
Zagrijte se iznutra
“Toplu” hranu ćete prepoznati po ljutom okusu: đumbir, kurkuma, ljuta paprika, crni papar, češnjak i luk. Te namirnice ubrzavaju metabolizam i podižu raspoloženje. Koristite ih kao začine hrani, kao priloge glavnim jelima ili ih grickajte svježe ako vam nisu preljute. Opskrbite se citričnim plodovima – narančom, mandarinom, grejpom, limunom i limetom. Svakodnevno jedite citrične plodove i pijte njihove svježe sokove koje će vas ugrijati.

Pčele pomažu mentalnom zdravlju
Pčelinji proizvodi donose mnoge blagodati mentalnom zdravlju pa zimi jedite puno meda, propolisa i matične mliječi, ako niste alergični na njihI
Iskoristite svjetlost
Dan se sredinom prosinca skraćuje na približno osam i pol sati. Iskoristite maksimum koji priroda pruža i pripustite svjetlo u prostorije. Podignite rolete i razgrnite zavjese, a ako je vrijeme ružno uključite umjetnu rasvjetu. Izlazite i kad je oblačno, jer je prirodno svjetlo i tada ljekovito. Prošećite najmanje pola sata između 10 i 14 sati. Svakodnevni boravak na otvorenom je djelotvorna terapija kod četiri petine slučajeva zimske depresije.
Oprezno sa slasticama
Ne pretjerujte s keksima, kolačima, bombonima, bijelim kruhom, zašećerenim sokovima i drugim namirnicama s jednostavnim ugljikohidratima i bijelim šećerom. Jedite integralna peciva, crnu rižu, mahunarke, svježe voće i povrće, orahe i i sjemenke. Posegnite za jelima bogatim triptofanom, spojem koji tijelo pretvara u serotonin. Triptofanom obiluju puretina, piletina, janjetina, losos, bakalar, jaja, krumpir, bijela riža, mlijeko, sirevi i banane.
Dodaj Komentar