Empatija: “Tvoja bol u mojem srcu.” – Testirajte svoju empatičnost

Anna Shvets via Pexels

Bez dobrih ljudi koji suosjećaju s drugima život bi bio gotovo nepodnošljiv. Empati su ratnici dobra u svijetu u kojem ima mnogo zla, no trebaju pripaziti da ih njihovi osjećaji ne unište

Jedna od najuzvišenijih ljudskih vrlina, empatija prožima sve postupke koje smatramo dobrima. Ona je temelj čovjekoljublja, požrtvovnosti, samilosti i dobročiniteljstva. Obrnuto, odsustvo empatije svojstveno je psihopatima. Nedostatak empatije omogućuje lošim ljudima da čine zlodjela i pritom ne osjećaju grižnju savjesti.

Empatija je više od sposobnosti intelektualnog prepoznavanja i razumijevanja tuđih stanja. Ona omogućuje doživljavanje stvarnosti iz tuđe perspektive i uživljavanje u tuđe osjećaje i osjete. Kao što je rekao neznani mislilac, “empatija je tvoja bol u mojemu srcu”.

“Empatično razumijevanje i suosjećanje s drugima jednako je važna ljudska osobina kao i vid, sluh, opip, okus i miris”,

primijetio je psihoanalitičar Heinz Kohut

Ova riječ dolazi od starogrčkog empatheia i doslovno znači suosjećanje – osjećanje onog što osjećaju drugi. Istraživanja su pokazala da je empatija razmjerna spremnosti na suradnju i pomaganje, dok je smanjena empatija povezana sa sebičnošću i samoživošću.

BLISKOST EMPATA I VIDOVNJAKA

Mnogi smatraju kako je vidovitost napredni oblik empatije budući da vidovnjaci također mogu osjetiti tuđe osjećaje, bol i patnju. No za razliku od empata, vidovnjaci takve senzacije ne osjećaju kao svoje.

VIŠE SUOSJEĆAMO SA SEBI SLIČNIMA

Istraživanja su utvrdila da osjećamo jaču empatiju prema sebi sličima – prema vršnjacima i pripadnicima istog spola, nacije, religije i rase.

Neuroznanstvenik Jean Decety 2008. je tehnikom funkcionalne magnetske rezonancije otkrio neurološki mehanizam koji regulira empatiju. Mozak ima zrcalne neurone, koji se aktiviraju po opažanju tuđih emocija i onda ih reproduciraju. Ta je spontana neurološka reakcija utvrđena i kod djece i kod odraslih.

Zahvaljujući zrcalnim neuronima, pri pogledu na nasmijanog ili uplakanog čovjeka većini se ‘pali’ dio mozga zadužen za radost i tugu. Tko vidi drugoga kako trpi bol, i u njegovom se mozgu uključuje centar za bol.

Suosjećanje nije usmjereno samo prema ljudima, nego i prema drugim živim bićima, čemu svjedoče nebrojene organizacije za zaštitu životinja i raširenost vegetarijanstva i veganstva.

MILOSRDNI MAJMUNI

Empatija nije samo ljudska osobina. Zrcalni su neuroni pronađeni kod čimpanza, orangutana i rezus majmuna, a ponašanja svojstvena empatiji uočena su i kod manje razvijenih životinja.

U jednom su pokusu znanstvenici istraživači naučili 15 majmuna rezusa da si pribavljaju hranu povlačenjem lanca. Majmuni su brzo shvatili da povlačenjem jednog lanca dobivaju dvostruko više hrane nego povlačenjem drugog. No, potom su pravila promijenjena. Kad bi jedan majmun povukao lanac koji donosi veću porciju, susjedni bi majmun dobio blagi strujni udar. Povezavši potezanje određenog lanca sa strujnim udarom susjedu, deset se majmuna prebacilo samo na lanac koji donosi manje hrane, ali štedi bližnjega boli. Dva su majmuna prestala u potpunosti potezati lance, a samo su trojica nastavila bezobzirno potezati ‘hranjiviji’ lanac. Ovi potonji nedvojbeno su imali najnižu empatiju.

PREVIŠE EMPATIJE ŠKODI

Blagostanje društva raste ako jedni drugima činimo dobra djela. Poželjno je njegovati vlastitu i nagrađivati tuđu empatiju jer ona čini svijet ugodnijim mjestom. Ipak, oprez! Budući da naglašeno empatični pojedinci upijaju tuđa stanja, u opasnosti su da ih okolina ‘zarazi’ svojom patnjom.

Tko provodi mnogo vremena u tuđoj koži mora povući granicu između sebe i drugih. U suprotnom, empatija može postati zamka, a empat talac tuđih osjećaja. Empatija zahtijeva brigu o tuđim potrebama bez žrtvovanja vlastitih

piše psihologinja Robin Stern u Psychology Todayu

Visoko empatični ljudi moraju znati kako i kada “izuti tuđe cipele i vratiti se u svoje”, napominje dr. Stern:

– Da biste mogli zadovoljiti svoje potrebe, prvo ih morate osvijestiti. Kad vam se god probudi suosjećanje prema nekome, obratite pozornost na samog sebe. Zastanite, duboko udahnite i zapitajte se što osjećate. Kad dođete do odgovora, možete svjesno odlučiti koliko ćete dati drugome, a koliko ostaviti za sebe. Ako se ne možete posvetiti drugoj strani onoliko koliko bi ona htjela, recite joj to obzirno, ali otvoreno. Neka vas ne sputava bojazan da ćete je povrijediti. Ako osjeća empatiju prema vama, prihvatit će vaše argumente. Ako pak ne mari za vašu dobrobit, možda joj dajete više nego što zaslužuje.

TEST KOLIKO STE EMPATIČNI

Ako se pronalazite u najmanje sedam od navedenih značajki, vjerojatno imate razvijenu empatiju:

• Imaju razvijenu intuiciju. Znaju kad je netko neiskren ili im želi zlo. Donose mnoge odluke na temelju šestog čula.
• Uvijek navijaju za slabijeg. Kad su god u prilici staju na stranu bolesnog, starog, siromašnog i žrtve nepravde ili zlostavljanja.
• Većinom su introvertirani. Radije se druže s pojedincima ili s manjim skupinama. Javna ih mjesta iscrpljuju jer ih pune tuđim negativnim mislima i emocijama.
• Obožavaju maštati. Empatima nije dosadno kad su sami jer su im misli uvijek ispunjene sanjarenjem ili planiranjem.
• Teško podnose promatranje nasilja, okrutnosti i stradanja. Nastoje izbjegavati takve prizore u stvarnosti i u medijima.
• Prijemčivi su na tuđe tjelesne boljke. Čuju li da netko govori o bolesti ili ozljedi, ili opaze nekog s vidljivim tegobama, i njih će ‘štrecnuti’ na istom mjestu.
• Učestalo trpe od probavnih smetnja, bolova u leđima, anksioznosti, depresije ili nesanice.
• Potrebna im je samoća. Već od djetinjstva žude za svakodnevnim odmorom u izolaciji da se zaštite od navale tuđih misli i osjećaja.
• Dobri su sugovornici. Pozorno slušaju i nerado govore o sebi osim kad su u društvu nekog od najvećeg povjerenja.
• Pogodno su rame za plakanje. Ljudi osjećaju da ih empati razumiju pa im se rado žale i povjeravaju.
• Slabo i nerado glume. Iz pristojnosti će pokušati namjestiti nasmijano i dobro raspoloženo lice kad su potišteni ili uzrujani, no održavanje privida teško će im pasti.
• Ne trpe narcisoidne ljude. Iako su u pravilu uljudni i tolerantni, klone se umišljenih, bezobzirnih i samoživih ljudi.
• Vole prirodu, biljke i životinje. Provođenje vremena na otvorenom za empate je imperativ. Briga za kućne ljubimce bitan je dio njihovih života.
• Teško im je raditi poslove u kojima ne uživaju, ali ne zato što bi bili lijeni ili neodgovorni. Ako su na to prisiljeni, osjećaju se zarobljeno.
• Ne podnose nered, zakrčenost i smeće. Odgovaraju im stan i ured s malo namještaja i puno slobodnog prostora u sredini prostorija.
• Odlično pamte mirise.
• Nerado kupuju rabljene proizvode jer na njima osjećaju tuđu energiju.